Stručnjaci opisuju da ono što se u Poljskoj događa je „rat protiv prirode“ kakav se odvija po mnogim evropskim prašumama.
Operacija sječe poljske spektakularne lagune rijeke Visle, duge 55 milja, baca “mračni znamen” deforestacije i kolapsa bioraznolikosti diljem europskih šuma, kažu aktivisti.
Obaranje stabala oko područja Natura 2000 ima za cilj raščišćavanje puteva do Baltičkog mora kako bi ih poljska vojska mogla koristiti, a sve zbog prijetnji koje stižu iz Rusije, kako se tvrdi iz poljske vlasti. Ali, to je tek jedan front u onome što neki akademici opisuju kao rat s prirodom.
Aktivisti veliku krivicu pripisuju promociji biomase od strane EU-a kako bi ispunila većinu zacrtanih ciljeva u prelasku na obnovljivu energiju, te se tako događa devastacija europskih dosad netaknutih šuma.
EU očekuje da će se riješiti oko 125 milijuna tona uz sequestraciju ugljika između 2010. i 2030. godine. (sequestracija – prirodni ili umjetno potaknuti proces tijekom kojega se ugljik ekstrahira iz atmosfere i pohranjuje se u čvrstom ili tekućem stanju)
No, Poljska se i dalje nada da će očistiti šume Białowieża, a nekoliko drugih drevnih šuma također je ugroženo u srednjoj i istočnoj Europi, s mogućim učincima na emisije stakleničkih plinova u čitavoj Europi.
“Prvo Białowieża, sada [laguna] Visle”, rekao je Adrian Bebb, aktivist organizacije Friends of the Earth. „Poljska vlada ponovno ignorira svoje građane i pokušava uništiti nezamjenjivo zaštićeno područje. Budući da smo na rubu kolapsa bioraznolikosti, uz bespravnu sječu i autokratsko ponašanje vlasti koja namjerava posve raskrčiti put za brodski kanal, uspije li biti će to „mračni znamen“ za budućnost čitave Europe.
Europska komisija je mislila da je prekorila Poljsku na tehničkom sastanku vezanom za izgradnju, a koja bi mogla narušiti zakone o zaštiti okoliša.
Ali, poljsko ministarstvo okoliša nije odgovorilo na upite novinara za komentare.
Hannah Mowat, glasnogovornica skupine za zaštitu šuma Fern, rekla je: „Najveća prijetnja uništavanju šuma je poticaj EU da koristi drvo u proizvodnji energije. Hitno je potrebno revidirati kriterije koje određenim zemljama bogatima šumom dozvoljavaju obilniju sječu, kako bismo osigurali da ne uništimo svo naše prirodno nasljedstvo.”
Ilegalna sječa je pak drugi uzrok krčenja šuma, posebno u zemljama kao što je Rumunjska, gdje bjesni pravi kriminalni drvni rat koji je doveo neke od najvećih preostalih prašuma u Europi na rub potpunog uništenja. Andrei Ciurcanu, glasnogovornik rumunjske nevladine udruge Agent Green, izjavio je kako su vladine brojke, koje je vidio Guardian, pokazale da je prošle godine u zemlji posječeno 38 milijuna kubičnih metara drva – više nego dvostruko više od službenog!
“Drevne šume u našim nacionalnim parkovima masovno se sijeku”, kazao je. “To je ekološka katastrofa koja se događa pred očima EU-a.”
Planovi za prelazak na obnovljive izvore u Rumunjskoj do 2030. godinu predviđaju povećanje potražnje za 55% kad je u pitanju domaće drvo kao bioenergetski izvor.
Plan čiste energije u Poljskoj također kaže da bioenergija ima “najveći potencijal” za postizanje cilja obnovljive energije.
Budući da je 80% šuma u EU već u lošem stanju, Center for Climate Integrity u 10.04.’19. pokreće ono što naziva „landmark“ sudskim postupkom protiv EU.
Tužba zahtijeva da se bioenergija ukloni iz razmatranja kao obnovljivi izvor energije za postizanje ciljeva EU-a za 2030. godinu.
Glasnogovornik Europske komisije izjavio je: “Mi smo predložili sveobuhvatni politički okvir s ciljem jamčenja održivog razvoja bioenergije, dok u isto vrijeme povećavamo ulogu zemljišta i šuma kao absorbera ugljika iz atmosfere i potičemo njihovu produktivnu i održivu uporabu. Ovaj pristup potvrdili su zakonodavci – države članice i Europski parlament – kada su prošle godine usvojili direktivu. “