Potrošnja govedine, palminog ulja i soje uzrokuje veliko krčenje šuma u prašumskim područjima, osobito u Brazilu i Indoneziji, što značajno utječe na klimatske promjene.
Dugo vremena se zna da industrija palminog ulje ubrzava krčenje šuma u zemljama kao što su Brazil i Indonezija. Martin Persson, istraživač na Sveučilištu Chalmers u Švedskoj, i međunarodni istraživački tim analizirali su u kojoj mjeri potražnja za sirovinama kao što su palmino ulje, govedina i proizvodi od soje potiču deforestaciju.
Studija objavljena prošlog tjedna pokazala je da je između 29 i 39 posto ugljičnog dioksida oslobođenog deforestacijom uzrokovano je međunarodnom trgovinom, odnosno globalnom potražnjom. Čišćenje šuma provodi se radi dobivanja prostora za livade i poljoprivredne površine i proizvode koji se uglavnom konzumiraju u inozemstvu.
U mnogim bogatim zemljama, navode autori studije, emisije uzrokovane krčenjem šuma u inozemstvu i uvozom još su veće od emisija iz nacionalne poljoprivrede. To je važan aspekt pri mjerenju emisije CO2, to jest, utvrditi tko je stvarno odgovoran.
“UN dopušta zemljama da prijave svoje emisije prema mjestu proizvodnje”, kaže Jonas Busch, glavni ekonomist Instituta za inovacije na Zemlji. U Njemačkoj, primjerice, emisije iz nacionalne proizvodnje grožđa dio su nacionalne bilance CO2, ali ne i CO2 margarina koji je proizveden, na primjer, s palminim uljem uvezenim iz Indonezije.
Globalna sječa je DRUGI najveći izvor stakleničkih plinova u svijetu
Uništenje šuma na globalnoj razini, koje apsorbiraju CO2 iz atmosfere, glavna je prepreka u borbi protiv klimatskih promjena. Prema mišljenju stručnjaka, složeni distribucijski lanci pogoršavaju problem, jer stvaraju veliku udaljenost između potrošača i same štete uzrokovane proizvodnjom robe široke potrošnje.
Da bi se procijenio ugljični otisak šuma po zemljama i robama, švedski istraživački tim upotrijebio je komercijalne podatke uz satelitske snimke koji pokazuju promjene u korištenju zemljišta od 2010. do 2014. godine. Gubitak šumskih prostora zbog nepoljoprivrednih aktivnosti, kao što su rudarstvo, urbanizacija ili prirodni šumski požari, odgovorni su za oko 40 posto krčenja šuma.
Tko je odgovoran?
“Moglo bi se reći da je EU samo mali dio problema”, rekao je Persson, misleći na visoki ukupni udio robe koja se konzumira u zemlji podrijetla. Četiri sirovine čine najveći dio emisija uzrokovanih krčenjem šuma: drvo, govedina, soja i palmino ulje. U Indoneziji i Brazilu, u četvrtoj i petoj zemlji po broju stanovnika u svijetu, palmino ulje i govedina igraju veliku ulogu u ekspanziji nacionalnih tržišta.
Za razliku od tradicionalnih metoda za obračunavanje ugljičnog dioksida, istraživači su procijenili da je otprilike jedna šestina CO2 ispuštenog u atmosferu s tipičnom europskom prehranom povezana s krčenjem šuma u tropima i uvoznim sirovinama. – Bio sam iznenađen tom činjenicom – priznao je Persson. “Da, uvozimo mnogo hrane, ali većina hrane koju konzumiramo u EU proizvodi se na tom području.”
Brazil je 2018. godine izvezao rekordnu količinu od 1,64 milijuna tona govedine, prema podacima Brazilskog udruženja izvoznika mesa, što predstavlja povećanje od 1,48 milijuna tona u odnosu na 2017. godinu.
Gubitak staništa i poplava
Zajedno s emisijama CO2, spaljivanje i krčenje šuma također može uzrokovati raseljavanje stanovništva i faune, gubitak staništa i poplave. U Brazilu su, primjerice, domorodačke zemlje eksproprisane kako bi se izgradile velike farme. Prema studiji, u Indoneziji i Maleziji više od 100.000 orangutana je ubijeno od 1999. godine.
Tržišta palminog ulja, soje i govedine drži nekoliko multinacionalnih tvrtki, od kojih se neke nalaze u Europi i Sjedinjenim Državama. “Ako ih EU pritisne da promijene proizvodnju, to bi moglo utjecati na druge zemlje”, kaže Persson.
Darmin Nasution, ministar koordinatora za indonezijsko gospodarstvo, izjavio je na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu ranije ovog mjeseca da je “ironično” da EU, koja je smanjila mnogo veći dio svojih šuma, daje savjete zemljama bogatim drvećem o gospodarenju šumama.
Izvor: Ecoportal.net