Otkriveno je da velika starija stabla rastu daleko brže i time mnogo bolje i brže apsorbiraju ugljični dioksid nego mlađa, manja stabla, pobijajući dosadašnje stajalište da se rast usporava kako drvo stari.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazuje da se u 97% tropskih i umjerenih vrsta drveća stopa rasta povećava s veličinom. To sugerira da starija stabla igraju vitalnu ulogu u apsorpciji ugljičnog dioksida iz atmosfere.
William Morris sa Sveučilišta u Melbourneu, koji je sudjelovao u istraživanju, kaže da je prije ove studije, uobičajena pretpostavka bila da kako stabla stare, njihova brzina rasta i apsorpcija ugljika je smanjena. Morris je objasnio da je uvjerenje došlo iz dva različita pravca dokazivanja: “Prvo, pokazalo se da na cijeloj razini šuma mlada šuma dobiva na masi brže od šume sa starijim drvećem. Drugo, studije su pokazale da su listovi starijih stabala manje učinkoviti u fotosintezi od lišća mlađih stabala.”
No, nova studija, koja je uključivala 403 vrste drveća, i koju su vodili autori iz US Geological Survey, ispitala je skladištenje ugljika na razini pojedinačnih stabala, a ne šuma. Nalazi ukazuju na vrijednost velikih, starijih stabala, a kojih je značajno manje, kao važne apsorbere ugljika. „Prije smo razmišljali o velikim starim stablima samo kao o skladištima ugljika. Ali sada znamo da ne samo da pohranjuju puno ugljika, nego ga i sekvestriraju više i brže od manjih stabala ”, rekao je Morris.
David Lindenmayer, profesor okoliša na Australskom nacionalnom sveučilištu, opisao je rezultate studije kao izuzetno znakovite, s implikacijama od globalnog značaja. “Što više ugljika možemo pohraniti u šumama, to više imamo šanse smanjiti mega-efekte koji će nastati zbog velikih klimatskih promjena. Čuvanje velikih količina ugljika u šumama je apsolutno presudno za to, i to tako da imate velika, stara stabla. ”
Bill Laurance, profesor na James Cook University’s Centre for Tropical Environmental and Sustainability Studies, složio se s tim da studija pojačava važnost velikih, starijih stabala za apsorpciju ugljika. “To naglašava važnost spašavanja i čuvanja starih šuma, u kojima se nalaze najveća stara stabla, ako želimo imati maksimalnu korist za usporavanje klimatskih promjena”, kazao je.
Očekuje se da će ova studija imati implikacije i na planove gospodarenja šumama. Morris je objasnio da nova otkrića mogu promijeniti način upravljanja pojedinim stablima.
Lindenmayer je kazao kako studija naglašava nedostatke u šumarskoj politici u Viktoriji i Tasmaniji, gdje se šuma starog rasta često čisti za potrebe celuloze i drva.
„Izvorne šume, u smislu njihove vrijednosti kao skladišta ugljika, značajno nadmašuju njihovu vrijednost kao izvore celuloze i građe. Kada to dodate vrijednosti biološke raznolikosti i očuvanja voda, prilično je jasno što bi šumarska politika trebala biti ”, rekao je.