Idejni koncept SuncOkreta, pod engleskim nazivom FACING THE SUN, prepoznat je od francuske organizacije COAL (Coalition for Cultural Ecology), te je uvršten među 10 projekata finalista nagrade COAL Prize 2023. Projekt smo predstavili na skupnom eventu SANSE RESERVE performansom ALMOST NATURAL, te sudjelujući na okruglom stolu ADVENT OF THE PLANT TURN, u Musée de la Chasse et de la Nature, Paris 06.12.2023. Sve detalje možete pronaći na Coal Prize 2023
“…With Plante! the COAL 2023 Prize invites artists from all over the world to sow the seeds of creation and action, to germinate new research and experimentation, so that inventive and resilient plant-based thinking can flourish in the world to come. This fourteenth edition of the Prix COAL is a call to action, to marcotter, to nurture, to reiterate, to hybridize. A call to feel the richness of the plant, its balances and its dynamics, from the seed to the calyx, from the molecule to the ecosystem.
The COAL 2023 Prize’s international call for projects, inviting artists to take up the subject of plants, attracted 757 entries from artists in 57 countries. This success reflects the growing commitment of artists to the environment and ecological issues.”
***
COAL nagrada za 2023.godinu nazvana “With Plant!”, u potpunosti se reflektirala na projektu na kojem smo već radili od ljeta 2022., te smo ga početkom 2023. prijavili pod nazivom FACING THE SUN. Predstavljajući nastanak ideje i razloge stvaranja SuncOkreta / FACING THE SUN, francuskom žiriju, a potom i publici, priču smo započeli široko obuhvaćajući kontekst kako razvoja našeg umjetničkog rada tako i lokalnih specifičnosti zbog kojih se grad Zagreb našao u središtu projekta. Baš kao i biljka suncokret.
Od početka rada na SLUŠAJ ŠUME! projektu otvaramo razgovor o tome kako gledamo i što vidimo, o pejzažu kao estetskom pojmu usko vezanom uz etičku valorizaciju percepcije, ali i o odnosu prema prirodi, naglašavajući problem eksploatacije i komodifikacije, te tražeći rješenja kroz umjetnički oblikovana pitanja. Krenuli smo od općeg problema rascijepa između civilizacije, kulture i svijeta prirode, da bi ga sveli na jasan, očit lokalni problem: devastaciju šuma Medvednice. Nekoliko godina promatranja i dokumentiranja, iscrpnog istraživanja promjena u šumi uslijed devastacije, ali i samih šuma Medvednice za izložbe Šuma To Go i Pozor, pejzaž! u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb (2021./2022.), dovelo nas je do razmišljanja o prepletu života Medvednice i Zagreba i neraskidivog međusobnog utjecaja. Projektom SuncOkret / FACING THE SUN, dakle, izlazimo iz šuma planine i pratimo potoke koji iz njih izviru i prolaze gradom. Grad Zagreb tako postaje prostor akcije za site-specific djelo koje ćemo stvarati zajedno sa građanima.
Park šuma Medvednica, planina smještena uz sjeverni rub grada, pluća Zagreba, naočigled nestaje. Sječa čitavih proplanaka, ogoljela brda bez drveća, teška mehanizacija za odvoz trupaca što probija goleme puteve kroz ostatke šume, zvuk automobila i motornih pila, ostavlja Medvednicu bez glasa. Planina, još nedavno prekrivena tamnom gustom šumom velike bioraznolikosti, ostaje bez glasova ptica. A na južnoj obodnici grada raste planina smeća, Jakuševačko brdo. Između ta dva brda, današnji grad. Ovo podjeća na staru zagrebačku priču, antagonizam između dva brda, Gradeca i Kaptola. Međutim, povijesna priča kroz SuncOkret dobiva novi kontekst, kontekst tehnološkog razvoja, kontekst izazova modernog grada, kontekst demokracije i načina sudjelovanja stanovnika u procesima koji se odvijaju u gradu i načinima upravljanja tim procesima. Kontekst odgovornosti pojedinca i zajednice.
Vidljivo i opipljivo, planina živih bića se smanjuje, dok planina otpada raste. Grad je ponovno “između dva brda”, no ovog puta ulog je puno veći. Naime, ovdje se ne radi o klasičnom antagonizmu jednih protiv drugih, već jednog načina života (ovog kojeg živimo) protiv života, odnosno protiv prirode i svih njenih resursa (čistog zraka, vode, tla…) koji su potrebni za život svih nas. I tu nalazimo ishodište rada: novi radovi, kolektivna sadnja i aktivnosti postati će točka razvoja novog pogleda. Suncokret je izabran kao biljka koja iscjeljuje i regenerira tlo, svi njeni dijelovi su jestivi i za ljude i životinje, medonosna je, može se koristiti za najrazličitije vrste ekoloških proizvoda, od boja do “plastike”, sapuna, lakova, sve do farmaceutskih proizvoda, ali i pepela kao gnojiva i slično. Sadnjom suncokreta duž vodenih puteva Zagreba, od Medvednice do Jakuševca, želimo učiniti vidljivima zagrebačke potoke koji su mahom betonirani, zapušteni, skrenuti u kanalizaciju, ili služe kao kanalizacija, zagađeni. Naglašavamo problem gubitka i zagađivanja vode, ali i nužne, neodgodive promjene stava prema prirodi. Grad mora biti/postati dio prirode i priroda u gradu je važna. U zajedničkoj akciji sa građanima oblikovalo bi se vizualno, živo djelo (rastuća skulptura suncokreta), a samim činom sadnje, a potom i njegovanja pa berbe, moguće je proći kroz simbolično iscjeljenje i transformaciju kakvu polje suvremenih umjetničkih praksi može ponuditi, a često ostaje nevidljivo široj publici. Okrenuti prema mogućim i pozitivnim akcijama, ovim projektom dotičemo se pitanja načina osobnog rasta u zdravoj sredini, kao i budućnosti održivog grada i budućnosti same prirode. Dakle, iako govorimo o našem lokalnom problemu, on je zapravo univerzalan za većinu gradova – od izazova s pitkom vodom, problema s odlaganjem i oporabom otpada, te zdravog zelenila, biljaka i čitavih ekosustava u gradovima i oko njih.
Fotografije iz ciklusa “Motiv koji nastaje”, stvarane tijekom sva četiri godišnja doba dugog istraživanja i dokumentiranja šuma Medvednice. Deforestacijom determinirana slika prikazuje šumu koja se mijenja pod utjecajem čovjeka, pejzaž koji nestaje i novi pejzaž kakav potom nastaje. Radovi tako naznačuju glavni problem degradacije prirode čovjekovom aktivnosti, a koji uglavnom ostaje neosviješten i skriven od pogleda. Analogne fotografije, crno-bijeli negativ film. (Fotografije Demirela Pašalića bile su dio prezentacije tijekom sudjelovanja na okruglom stolu ADVENT OF THE PLANT TURN kada smo govorili o stanju šuma i vode, njihovoj povezanosti i značaju za grad Zagreb, te kako i zašto oblikujemo umjetničke odgovore na ekološka pitanja.)
