SLUŠAJ ŠUME!

Početak rada na novoj fazi projekta “Slušaj šume!” započeli smo još 2022., odmah nakon izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti “Šuma To Go” i “Pozor, pejzaž!” u Zagrebu, kada smo razmišljali o vezi između devastacije šuma Medvednice i sve češćem presušivanju gradskih potoka, i kako nerazumna sječa utječe na izvore vode. Stoga smo krenuli u oblikovanje jednog zahtjevnog, dugotrajnog procesualnog djela koje će povezati različite umjetničke discipline sa različitim programima i aktivnostima, a prateći godišnji život biljke kao vremenski okvir i mapu potoka i rijeke Save kao prostorni okvir. 

Umjetničko istraživanje provedeno tijekom 2024. godine predstavlja bazu projekta “SuncOkret”, kroz koju smo oblikovali metodologije, produkcijske modele te identificirali umjetničke i ekološke komponente koje će definirati buduće faze projekta. Istraživali smo relevantnost, teorijsko utemeljenje te praktičnu izvedivost našeg idejnog koncepta i programskih aktivnosti, uz procjenu pogodnosti lokacija za provedbu istih. Cilj istraživanja bio je detaljno razraditi idejni razvojni koncept i osmisliti specifične aktivnosti projekta uključujući land-art instalaciju koja intervenira u krajolik grada, edukativne, izvedbene i participativne aktivnosti koje uključuju različite zajednice građana (radionice, performanse, diskurzivne programe i dr.), te skice umjetničkih radova u različitim medijima za završnu izložbu/izvedbu (fotografski i video radovi, instalacije, sound art i dr.).

Jedan od glavnih doprinosa ovog umjetničkog istraživanja je razvijanje koncepta reclamation & econvention art-a, koji se temelji na ideji vraćanja i obnavljanja prirodnih resursa kroz umjetnički čin. Osmišljena sadnja polja suncokreta duž zagrebačkih vodenih puteva neće predstavljati samo simbolički čin, već i konkretno djelovanje usmjereno na ozdravljenje degradiranih područja. Suncokret je odabran kao ključna biljka projekta zbog svojih regenerativnih svojstava, čime se nadovezujemo na ekološke i znanstvene studije o njegovoj sposobnosti čišćenja tla i doprinosu bioraznolikosti. Kroz ovaj proces, suncokret postaje metafora transformacije i obnove, i novih mogućnosti za budućnost grada i prirode.

Istraživački rad također je pridonio dubljem razumijevanju složenih odnosa između urbanih sredina i prirodnih ekosustava, pri čemu je Zagreb poslužio kao poligon za promišljanje globalnih problema degradacije okoliša. Devastacija Medvednice i istodobni rast Jakuševačkog odlagališta otpada metaforički i doslovno postavljaju grad “između dva brda”, ali s novom, ekološkom dimenzijom koja zahtijeva hitnu akciju i promjenu paradigme u načinu na koji gradovi upravljaju svojim prirodnim resursima.

Projekt se ističe i zbog svoje participativne prirode. Uključivanjem građana, znanstvenika, umjetnika i aktivista, “SuncOkretom” namjeravamo demokratizirati umjetnički proces i stvoriti kolektivno djelo koje nadilazi tradicionalne granice između umjetnosti i publike. Proces sjetve, uzgoja i žetve suncokreta, kao i prateći performansi i radionice, omogućiti će građanima aktivno sudjelovanje u umjetničkom činu koji ima dublje značenje – ono koje izravno doprinosi očuvanju okoliša. Ovakav pristup ne samo da podiže svijest o ekološkim problemima, već potiče građane na direktno sudjelovanje u njihovom rješavanju.

Umjetničko istraživanje podijelili smo u dva dijela koja su se odvijala paralelno: teorijsko i praktično istraživanje.

A: Teorijsko istraživanje – uključivalo je proučavanje i analizu različitih tematskih cjelina:

1. povijesno i postojeće stanje zagrebačkih potoka te različite vizije njihove revitalizacije; vodni ekosustav (potoci, rijeke, podzemne vode, pitka voda), odnos šuma i voda te utjecaj urbanizacije na njih. Istraživanjem smo obuhvatili više smjerova kako bismo dobili cjelovitu sliku povijesne, ekološke i urbane dimenzije. Analizirali smo različite studije relevantnih institucija, proučavali znanstvene radove i istraživanja fokusirana na ekologiju gradova, potoka i utjecaj urbanizacije na vodene tokove, alternativne pristupe revitalizaciji potoka, te literaturu koja povijesno obrađuje pojedine zagrebačke potoke i njihovu ulogu u društvenom životu građana.

2. dublje razumijevanje teorijske utemeljenosti okolišne umjetnosti (eco art) i njezinih izvedenica od ekofeminizma preko ecological psychology, land ethics, bioregionalism do environmental (in)justice i drugih, kao i radove umjetnika koji spajaju ekologiju, konceptualnu umjetnost, nove medije, društveni angažman i interdisciplinarni pristup

3. uzgoj suncokreta, praćenje bioloških procesa, različite vrste tla, načini rada sa zrelom biljkom i mogućnosti stvaranja različitih proizvoda od nje. Kako bismo uspješno uzgojili suncokrete, istražili smo vrijeme sadnje, vrstu i rad sa tlom, prednosti i nedostatke sadnje suncokreta, njegu, izazove i potencijalne probleme, zaštitu i preventivu te sorte suncokreta.

B: Praktično istraživanje – terensko, te u našim radnim prostorima – uključivalo je bilježenje postojećeg stanja zagrebačkih potoka kroz foto i video dokumentaciju, mapiranje potencijalnih lokacija za land-art instalaciju i stvaranje skica za buduće radove u različitim medijima. Dodatno, istraživanje je obuhvaćalo relevantne pretprodukcijske pripreme poput mapiranja i/ili kontaktiranja potencijalnih partnera projekta. 

Specifičan cilj bio je osmisliti autorske radove, programske aktivnosti te metodologiju njihove realizacije, uzimajući u obzir društveni, estetski i praktični potencijal različitih lokacija. 

1. Terensko istraživanje – početna faza terenskog istraživanja uključivala je obilazak i dokumentiranje različitih lokacija prateći tokove zagrebačkih potoka od njihovog izvora na Medvednici do ulijevanja u Savu. Od 18 većih potoka koji teku područjem grada Zagreba, uzimajući u obzir njihovu raznolikost u geografskom, povijesnom, društvenom i ekonomskom smislu, odlučili smo se za detaljnije istraživanje, dokumentiranje i mapiranje potoka Črnomerec, Kustošak, Vrapčak, Medveščak, Bliznec i Dubravice. Dodatno, u terensko istraživanje uključeno je i područje rijeke Save od jezera Rakitje na zapadnom dijelu grada do Domovinskog mosta na istočnom dijelu grada.

Uz teorijsku pripremu i proučavanje svakog od potoka, glavni cilj terenskog istraživanja bio je dobiti subjektivan dojam o njihovoj važnosti u životima građana koje smo susretali, istražiti postoji li interakcija građana s potocima, na koje načine se odvija, te procijeniti koliko je ta interakcija kvalitetna i značajna za lokalnu zajednicu.

Lokacije su sustavno posjećivane, promatrane i dokumentirane tijekom razdoblja od ožujka do studenog, uz praćenje promjena koje donose izmjene godišnjih doba i različita doba dana. Posebna pažnja posvećena je promatranju kretanja sunčeve svjetlosti i njezina utjecaja na dinamiku prostora (uključujući pojave poput magle), vidljivosti i pristupačnosti lokacija iz različitih perspektiva, prisutnosti ljudi i životinja, njihovoj frekventnosti, a posebice estetskom potencijalu i interaktivnosti lokacije te mogućnostima za povećanje sudjelovanja zajednice u očuvanju i korištenju potoka. Za foto i video dokumentaciju se koristio digitalni fotoaparat, a za eksperimentiranje s procesima te pretprodukciju radova i srednjeformatna, velikoformatna te multi-lens (split-format) analogne kamere.

2. Istraživanje u našim radnim prostorima – uključivalo je razmatranje, planiranje te eksperimentiranje s različitim metodama rada s analognom fotografijom, uključujući alternativne tehnike (toniranje selenom, slani print, cijanotipija, platinum print, lith proces) ili materijale (digitalni tisak fotografija na drvo i aluminij), a sve kako bi se postigla specifična atmosfera i estetski dojam. Također, sa lokacija prikupljeni uzorci tla su poslužili za testiranja sadnje, vrsta i sjemena suncokreta. 

Uz testiranje procesa i materijala, detaljno smo razrađivali i idejni koncept projekta te predložene aktivnosti. U nekim slučajevima razvijene su potpuno nove ideje ili čak zasebni projekt, dok su postojeće ideje pažljivo nadograđivane, proširivane ili, kada je bilo potrebno, odbacivane.

Detaljno umjetničko istraživanje, opisi i razrade pojedinih programskih aktivnosti budućeg projekta, objavili smo u knjizi Studija za SuncOkret